FER već godinama aktivno podiže svijest o značaju STEM-a u hrvatskom društvu. Kroz ŠUZU, program za popularizaciju i promicanje znanosti, uključili smo tisuće polaznika u radionice i događanja.

O programu

U sklopu svojih aktivnosti za popularizaciju znanosti, FER pokreće jedinstven program za osnovne i srednje škole, s misijom da inspiriramo mlade da zavole STEM, istraže najnovije tehnologije i postanu budući lideri u svemiru inovacija.
Naši profesori dolaze direktno u vašu školu kako bi održali interaktivno predavanje po vašem izboru, na teme koje su aktualne i uzbudljive.

Kako se prijaviti?

Ne čekajte! Prijavite svoju školu i upustite se u STEM avanturu s FER-om. Predavanja se održavaju unutar jednog školskog sata, a termini se rezerviraju za 2025. godinu.

Na ovoj poveznici odaberite teme i vrijeme održavanja ili nam se javite izravno s upitom (tomislav.jagust@fer.hr).

Pregled tema

Kozmologija - postanak i budućnost Svemira (dr. sc. Marko Sossich)

U ovom predavanju govorit će se o osnovnim mislima o postanku Svemira gdje će naglasak biti na suvremeno mišljenje o tom pitanju. Suvremena disciplina koja se zasniva na znanstvenoj metodi jest fizikalna kozmologija te će se kroz prizmu fizikalne kozmologije na jednostavan i razumljiv način dati slika o koncepciji postanka i budućnosti Svemira. Također, će se ukazati na otvorena pitanja i sukobe unutar različitih pravaca suvremenih kozmoloških misli i teorija.

Obrada prirodnog jezika: nekoć i sad (Lucija Petricioli, mag. ing.)

U današnje doba velikih jezičnih modela (engl. Large Language Model, LLM) i automatskog prijevoda velikih tekstova u trenu dobro je prisjetiti se otkud smo krenuli i što smo po putu naučili. Definirat ćemo obradu prirodnog jezika, razmisliti zašto bismo je uopće trebali, proučiti tri glavna perioda u njenoj povijesti i razmotriti nekoliko poznatih primjera.

Fraktalni svijet (Hrvoje Nuić, univ. mag. ing. comp.)

Svi vole fraktale! Fraktali su nikad prestajući uzorak koji se stalno ponavlja na svim razinama pogleda. Oni su s jedne strane kompleksni, a s druge strane veoma jednostavni. Istražite gdje se sve pojavljuju oko nas u prirodi.  Apstraktni fraktali se mogu izgraditi izračunavanjem jednostavne formule nebrojeno mnogo puta. Proučite kako izgledaju Mandelbrotov skup, Kochova pahuljica, Trokut Sierpińskog i mnogi drugi, te saznajte zašto fraktali žive u čudnim dimenzijama.

Ronjenje s robotima (doc. dr. sc. Đula Nađ)

Jeste li ikad vidjeli ili čuli za pomorske robote? Predavanje daje pregled pomorskih robota i opisuje podvodnou interakciju ronioca i robota.

Plava točka: pogled na Zemlju iz svemira (dr. sc. tech. Filip Turčinović)

Otkrit ćemo fascinantnu povijest promatranja našeg planeta iz svemira, počevši od neobičnih početaka s golubovima pismonošama pa sve do današnjih naprednih satelitskih tehnologija. Objasnit ćemo kako moderni sustavi prikupljaju, obrađuju i objavljuju podatke putem web platformi, uz primjere njihove primjene u svakodnevnom životu. Poseban naglasak stavit ćemo na radar sa sintetičkom aperturom (SAR) i njegove revolucionarne mogućnosti, a predstavit ćemo i nekoliko velikih misija NASA-e i ESA-e koje će ove godine lansirati najambicioznije satelite do sada.

Multi-domain maritime robotics (doc. dr. sc. Fausto Ferreira)

(Predavanje na engleskom jeziku.) This lecture will give many practical examples of collaboration between drones and maritime robots and show cool videos and state of the art projects. It will bring real life examples from the field both from FER researchers and other groups around the world.

Roboti, androidi i umjetna inteligencija kroz crtiće i filmove (prof. dr. sc. Ivan Marković)

Roboti su oduvijek bili izvor inspiracije za animirane i igrane filmove znanstvene fantastike. Sama riječ robot dolazi nam od češkog autora Karela Čapeka koji ju je 1921. godine prvi upotrijebio u svojoj drami. Međutim, što je to točno robot, a što android te kako se umjetna inteligencija ovdje uklapa? Je li robot bez umjetne inteligencije stvarno robot? Ili se umjetna inteligencija bez robotskog tijela ne može smatrati robotom? U ovom predavanju ćemo pokušati odgovoriti na ova pitanja kroz popularne likove iz crtića i filmova koji su obilježili djetinjstvo mnogih zaljubljenika u robotiku, a nadamo se da će tako biti i s tobom.

Vizualna lokalizacija vozila za grad i trkaću stazu (prof. dr. sc. Ivan Marković)

Da bi samovozna vozila uistinu vozila sama potreban im je pouzdan sustav lokalizacije kako bi znala s viskom točnošću gdje se nalaze. Jedan od pristupa tom problemu zasnovan je na kamerama i odgovarajuće algoritme zovemo vizualnim odometrijama. Kako točno funkcioniraju ovi algoritmi, čak i pri brzinama od 200 km/h, saznajte na ovom predavanju.

Što povezuje biologiju i ChatGPT? (doc. dr. sc. Nikolina Frid)

U ovom predavanju otkrit ćemo kako su prirodni procesi poslužili kao inspiracija za razvoj sustava umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a. Primjerice, biološki neuroni i njihovo svojstvo traženja optimalnih puteva inspirirali su umjetne neuronske mreže, temelj današnjih naprednih AI sustava. Ti sustavi omogućuju prepoznavanje i generiranje teksta, slika, zvuka i videa te analizu ogromnih količina podataka za klasifikaciju i predikciju. Također, prirodni procesi evolucije, poput križanja i mutacije DNK, inspirirali su optimizacijske algoritme koji se koriste u rješavanju svakodnevnih problema, poput izrade učinkovitih rasporeda.

Kriptografija – šifriranje i digitalno potpisivanje (doc. dr. sc. Luka Humski)

Zanima vas kako šifrirati sadržaj kako bi ga mogao pročitati samo onaj tko zna ključ? Htjeli biste nešto potpisati, ali nemate printer ili ne želite potpisani papir slati poštom? Dođite na predavanje i naučite osnove kriptografije i digitalnog potpisivanja!

Razumije li umjetna inteligencija moju domaću zadaću? (doc. dr. sc. Marko Horvat)

Generativna umjetna inteligencija danas može analizirati i obrađivati zadatke iz različitih područja ili tema, koristeći velike skupove podataka i matematičke algoritme za prepoznavanje obrazaca. Iako može pružiti korisne povratne informacije i prijedloge, i komunicirati s ljudima na prirodnom jeziku tekstom, pa čak i govorom, važno je razumjeti da sustavi umjetne inteligencije ne "razumiju" zadatke na način kao što to mogu ljudi, već primjenjuju pravila i modele, prilagođene rješavanju specifičnih problema, koji imaju svoja ograničenja.

Kako generativna umjetna inteligencija mijenja obrazovanje i navike učenja? (doc. dr. sc. Marko Horvat)

Generativna umjetna inteligencija omogućuje personalizaciju obrazovnih sadržaja, automatizirano kreiranje materijala za učenje i prilagodbu prema individualnim potrebama učenika. S obzirom na brz razvoj ovih tehnologija, sve više se prepoznaje njihova uloga u poticanju aktivnog učenja i kreativnosti, dok istovremeno otvaraju se pitanja etičke upotrebe novih alata te kritičkog razumijevanja i korištenja sadržaja koji takvi alati automatizirano izrađuju.

Utjecaj umjetne inteligencije na budućnost naših zanimanja nakon škole (doc. dr. sc. Marko Horvat)

Brz razvoj umjetne inteligencije mijenja način na koji obavljamo razne zadatke, automatizirajući rutinske procese i omogućujući nam veću kreativnost, kao i nove oblike suradnje između ljudi i tehnologije. Danas možemo napraviti više u istom vremenu, nego prije. Iako ovo donosi prilike za inovacije i povećanje osobne produktivnosti, ključna pitanja ostaju prilagodba obrazovanja za buduće potrebe tržišta rada i odgovornost pri implementaciji alata koja se temelje na tehnologijama umjetne inteligencije.

Revolucija u pranju rublja: Moja perilica kao podrška obnovljivoj energiji! (doc. dr. sc. Mirna Gržanić Antić)

Zelena energetska tranzicija u fokus stavlja krajnjeg korisnika elektroenergetskog sustava. Pametno upravljanje kućanskim uređajima u skladu s potrebama sustava može smanjiti troškove električne energije, ali i omogućiti veći prihvat obnovljivih izvora energije.

Virtualni svjetovi na čekanju: Zašto AR i VR još nisu postali mainstream? (dr. sc. tech. Sara Vlahović)

U posljednjih 10-15 godina, imerzivne tehnologije poput proširene (AR – Augmented Reality) i virtualne (VR – Virtual Reality) stvarnosti postale su mnogo dostupnije širem krugu ljudi, obećavajući revoluciju u načinu na koji radimo, učimo i zabavljamo se. Unatoč početnim optimističnim prognozama, ove tehnologije još uvijek nisu postale svakodnevni alat. Svaka osoba koja je isprobala imerzivni headset mogla se uvjeriti u njegovu neudobnost, dok visoka cijena uređaja, tehničke prepreke i neuspješna potraga za ‘killer’ aplikacijom dodatno odvraćaju potencijalne korisnike. U ovoj prezentaciji istražit ćemo razloge zbog kojih AR i VR još nisu postale mainstream tehnologije te razmotriti njihove implikacije na našu budućnost – hoće li AR i VR obogatiti naš svijet ili nas samo još više udaljiti od stvarnosti? Mi se nadamo ovom prvom scenariju, zbog čega u laboratoriju MUEXlab na FER-u intenzivno radimo na ispitivanju i poboljšanju iskustvene kvalitete imerzivnih aplikacija. Kroz pregled naših projekata i radova naših studenata, predstavit ćemo neke perspektivne primjene ovih tehnologija i analizirati ključne aspekte koje moramo uzeti u obzir prilikom dizajniranja kako bismo učinili AR i VR aplikacije ugodnim, sigurnim i pristupačnim za što širi krug korisnika.

Agent 007?  Ne, nego tvoj programski agent! (dr. sc. tech. Katarina Mandarić)

Pametni uređaji postaju sve prisutniji u našim životima, ali upravljanje njima često je prepušteno korisnicima. Zašto biste morali brinuti o svemu tome kada tehnologija može raditi za vas?

Zamislite da imate osobnog pomoćnika koji vas prati poput sjene i brine se o tome da se svi uređaji prilagođavaju vašim željama.

To je moguće uz programske agente koji razumiju vaše potrebe, uče vaše navike i donose odluke koje će vam olakšati svakodnevicu. Na primjer, pametni sustav osvjetljenja može se automatski prilagođavati, birajući idealnu boju i jačinu svjetla ovisno o vremenu dana ili svjetlosti izvana – sve to bez da vi išta poduzmete.

Ali što ako prostor dijelite s cimerom koji ima drugačije želje? Ovi agenti idu korak dalje. Oni ne djeluju sami, već surađuju i pregovaraju s agentima drugih korisnika kako bi postigli najbolje moguće rješenje za sve uključene.

Otkrijte kako tehnologija može prepoznati i predvidjeti vaše potrebe, čak i u nepoznatim situacijama, te kako vam može olakšati upravljanje uređajima.

Pametne tehnologije u poljoprivredi (dr. sc. tech. Katarina Mandarić)

Klimatske promjene donose velike izazove za poljoprivredu. Sposobnost pravovremenog reagiranja na promjene u okolišu postaje ključna za očuvanje i unapređenje naših poljoprivrednih resursa. No, kako prepoznati te promjene i na njih učinkovito odgovoriti?

Jedan od odgovora leži u primjeni pametnih tehnologija u poljoprivredi. Kroz projekt IoT-polje istražili smo kako Internet stvari (IoT) može pomoći u poljoprivredi – omogućujući praćenje uvjeta rasta biljaka i brzu reakciju na promjene u okolišu.

Kroz ovo predavanje saznajte više o postignućima naših istraživača u okviru projekta, ali i o povezanim studentskim projektima u Laboratoriju za Internet stvari. Razvijali su sustave za automatsko praćenje uvjeta u vrtovima i poljima, analizirali podatke u stvarnom vremenu i implementirali rješenja koja poboljšavaju učinkovitost i smanjuju negativne utjecaje klimatskih promjena, koristeći čak podatke iz - da, zaista - svemira!

A jeste li znali da smo na FER-u uzgojili rajčice i paprike?

Dođite i otkrijte kako IoT tehnologije mogu unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, omogućujući brže i preciznije odgovore na klimatske promjene te postaviti temelje za održivu poljoprivredu budućnosti.